Plan i program rada:

PREDAVANJA

1. PODATKOVNO OPISIVANJE REALNIH SUSTAVA: Uvod u predmet i objašnjenje načina rada. Upućivanje na nastavne sadržaje prezentirane na Internetu i u okviru LMS sustava (1 sat)

Povijesni razvoj komunikacije i prijenosa spoznaje među subjektima u komuniciranju; pojam i uloga komunikacijskog sustava u opisu realnih sustava; komunikacijski sustav kao podloga izgradnje informacijskog sustava. Pojam podatka, informacije te materijalizacija zapisa na nosiocima podatkovnog sadržaja. (2 sata)

Ishodi učenja:

  • Opisati pojam i ulogu komunikacijskog sustava u opisivanju realnih sustava.
  • Razumjeti osnovne pojmove vezane uz poslovne, komunikacijske, informacijske i računalne sustave.
  • Razlikovati pojmove – podatak i informacija.

Pojam informacijskog sustava. Elementi informacijskog sustava; materijalna potpora, programska i organizacija potpora, ljudski resursi, mrežna infrastruktura i podatkovni sadržaj. ( 2 sata)

Ishodi učenja:

  • Definirati pojam informacijskog sustava.
  • Opisati elemente informacijskog sustava.

Osnovne karakteristike poslovnih sustava u suvremenim uvjetima. Funkcije informacijskog sustava, cilj i razlozi izgradnje informacijskog sustava. Sustavski pristup u poimanju i opisu realnih sustava. (2 sata)

Ishodi učenja:

  • Opisati funkcije i ciljeve IS-a i razloge za izgradnju IS-a.
  • Opisati načine poimanja složenih sustava i njihovu dekompoziciju za potrebe strukturiranog načina opisa složenih sustava.
  • Razumjeti važnost i prednosti korištenja sustavskog pristupa u opisivanju realnih sustava.

Područja primjene informacijskog sustava. Veza informacijskog i komunikacijskog sustava, povezanost i organizacijskog i informacijskog sustava, pretpostavke uvođenja i primjene informacijskog sustava, elementi informacijske pismenosti, zavisnost razvoja organizacijskog sustava o postojanju i organiziranosti informacijskog sustava. (2 sata)

Ishodi učenja:

  • Opisati područja primjene informacijskih sustava.
  • Objasniti veze između komunikacijskog, organizacijskog i informacijskog sustava.

2. RAČUNALO KAO DIO INFORMACIJSKOG SUSTAVA:

Povijesni razvitak računalnih sustava, preteče računala, prva računala, prva komercijalna računala. Razvitak obrade podataka, zavisnost informacijskog sustava o razvoju informacijske tehnologije. (2 sata)

Ishodi učenja:

  • Opisati povijesni razvitak računala i računalne obrade podataka.

Pojam digitalne tehnologije. Digitalni način zapisivanja podataka, kodiranje u radu računala točke kodiranja u računalu, pojmovi: bit, bajt, strojna riječ. Razvitak kodnih sustava za zapisivanje podataka, potreba za kodom s dovoljnim brojem permutacija. Redundanca, BCD kod (4-bitni) EBCDI i ASCII kodovi (8-bitni). Način zapisivanja sadržaja u radnom spremniku, pakirani način zapisivanja sadržaja, nepakirano zapisivanje sadržaja. Provjera pariteta pomoću bita parnosti (4 sata)

Ishodi učenja:

  • Razumjeti potrebu za korištenjem kodnih sustava u radu računala.
  • Opisati osnovne kodne sustave.
  • Riješiti računske zadatke vezane uz pakirani i nepakirani zapis podataka i uz provjeru pariteta.

Osnovni princip rada računala, brojevni sustavi, osnovne računske operacije različitim brojevnim sustavima, tablice stanja za osnovne računske operacije, način zapisivanja sadržaja u procesoru računala, aritmetika kliznog zareza kao način zapisivanja sadržaja. (4 sata)

Ishodi učenja:

  • Prepoznati binarni brojevni sustav kao temelj rada digitalnog računala.
  • Povezati binarni brojevni sustav sa sustavom kodiranja.
  • Riješiti računske zadatke vezane uz pretvorbe u različitim brojevnim sustavima, uz aritmetiku dvojnog komplementa i uz prikaz brojeva u aritmetici kliznog zareza.

Osnovni elementi računalnog sustava, školsko računalo, ulazne jedinice, izlazne jedinice, središnja jedinica, vanjska memorija, radni spremnici, procesor, registri, aritmetičko logička jedinica, upravljačka jedinica, registri posebne namjene, bistabili, osnovni logički sklopovi, poluzbrajač (polusumar), potpuni zbrajač (potpuni sumar), realizacija zbrajanja, vrste i funkcije registara, takt rada procesora, multipleksor, uloga sabirnice u radu računala. (4 sata)

Ishodi učenja:

  • Nabrojiti i opisati osnovne elemente računalnog sustava.
  • Shvatiti razliku između realnog i školskog računala.
  • Objasniti uloge i način rada osnovnih logičkih sklopova.

Pojam instrukcije, vrste instrukcija, osnovni dijelovi instrukcije, način izvođenja instrukcije. Organizacija mikroprocesora oko 1 sabrinice, organizacija mikroprocesora oko 2 sabrinice, organizacija mikroprocesora oko 3 busa sabrinice. Organizacija memorija (2D, 3D, stack memorija i njena realizacija), Vrste memorija (ROM, BIOS, PROM, RAM-statički i dinamički). Načini adresiranja memorije, Generacije računala, kriteriji podjele računala na mala srednja i velika. (4 sata)

Ishodi učenja:

  • Opisati dijelove računalne instrukcije.
  • Objasniti način izvođenja instrukcije u računalu.
  • Povezati različite oblike organizacije mikroprocesora s načinom izvođenja instrukcije.
  • Opisati načine organizacije unutarnje memorije, vrste unutarnjih memorija i oblike adresiranja lokacija u unutarnjoj memoriji.
  • Riješiti praktične zadatke vezane uz različite oblike adresiranja unutarnje memorije.

Vanjska memorija; magnetski mediji, optički mediji, tehnologija i organizacija fizičkog zapisa. Trajnost zapisa na pojedinim medijima. (2 sata)

Ishodi učenja:

  • Opisati građu i način rada uređaja za trajnu pohranu podataka.
  • Razlikovati materijalne nositelje podataka.
  • Povezati značajke pojedinih medija za trajnu pohranu podataka s područjima primjene u praksi.

Virtualna memorija i način njene realizacije, pojam i funkcija i način realizacije prekida. (2 sata)

Ishodi učenja:

  • Opisati značenje i način realizacije programskih prekida.
  • Opisati pojam i način realizacije virtualne memorije.

Izlazne jedinice, monitor, vrste, princip rada. Skener, vrste, namjena, princip rada. Pisači, pisači s udarcem, pisači bez udarca rasterska točka. Font (definicija), vrste fontova (vektorski, rasterski, proporcionalni, neproporcionalni...), pretvorba iz vektorskog formata u rasterski. (3 sata)

Ishodi učenja:

  • Opisati građu i princip rada ulaznih i izlaznih jedinica računala.
  • Shvatiti razliku između vektorskog i rasterskog oblika zapisa sadržaja.

Organizacija obrade odnosno načini korištenja procesorskog vremena. (1 sat)

Ishodi učenja:

  • Opisati različite oblike distribucije procesorskog vremena prilikom obrade većeg broja procesa.
  • Razlikovati pojmove - instrukcija, proces i program.

3. SUSTAVSKA PROGRAMSKA PODRŠKA I PROGRAMIRANJE Pojam programskog proizvoda, programski sadržaji potrebni za rad računala, elementi sustavske programske podrške, pojam operacijskog sustava, zadaci i namjena operacijskih sustava, vrste operacijskih sustava, funkcije operacijskog sustava (3 sata)

Ishodi učenja:

  • Nabrojiti i opisati sve elemente sustavske programske podrške.
  • Povezati programsku potporu s računalnim sustavom i funkcijama poslovnog sustava.

Pojam programskih jezika, elementi programskog jezika, generacije programskih jezika, programi prevoditelji, koraci prevođenja. Pojam algoritma, veza algoritma i procesa u realnom sustavu, način opisivanja procesa. Pojam sustava za upravljanje bazom podataka, funkcije DBMS-a. (3 sata)

Ishodi učenja:

  • Opisati ulogu, generacije i elemente programskih jezika.
  • Poznavati namjenu i metode programiranja.
  • Razlikovati oblike prevođenja programskog koda više razine u strojni jezik.
  • Povezati poslovne procese iz realnih sustava s algoritmima i implementacijama algoritama u programskim jezicima.
  • Opisati sustav za upravljanje bazom podataka i njegove funkcije.

Pojam datoteke, vrste datoteka, slijedna ili sekvencijalna datoteka, direktna ili relativna datoteka, indeksna datoteka, vrste datoteka s obzirom na sadržaj u njima. Baze podataka, relacijske baze, skladišta podataka i dimenzijske baze podataka (4 sata)

Ishodi učenja:

  • Opisati vrste datoteka sa stanovišta sadržaja i načina pristupanja sadržaju.
  • Opisati osnovne elemente relacijske baze podataka.
  • Razlikovati datoteke i baze podataka.

VJEŽBE

Auditorne vježbe:

  1. Uvod u vježbe i upoznavanje s računalnom infrastrukturom (odrađuje se na uvodnom predavanju)

Upoznavanje s tehničkom osobinama kabineta za praktični rad, tehničkom infrastrukturom Fakulteta, načinom rada i provjerom znanja.

  1. Osnove rada s OS-om Windows i osnove tabličnih proračuna (2 sata)

Osnove rada s OS-om Windows - Prijavljivanje na računalo. Rad u lokalnoj mreži fakulteta. Pretraživanje resursa računala i lokalne mreže.

Osnove tabličnih proračuna

a) Osnove rada s aplikacijom MS Excel - p očetak rada s programom (osnovni ekran, izbornici, radna bilježnica, trake s alatima, statusna traka, traka za unos formula), odabir naredbi i alata, osnovni rad u radnoj knjizi (kretanje radnim listom, kretanje radnom bilježnicom, umetanje i brisanje radnog lista, premještanje i kopiranje radnog lista), zaglavlja redaka i stupaca, upravljanje radnim stranicama, formatiranje stranice.

b) Osnove uređivanja tablica - uređivanje radne stranice (unos podataka, vrste podataka, unos brojeva, unos datuma i vremena, unos teksta, unos postotaka i novčanih veličina, promjena unesenih podataka), ubacivanje stupaca i redaka, različiti oblici kopiranja sadržaja ćelija, imenovanje ćelija. Oblikovanje tablica (unos podataka, formatiranje tablica – rubovi, pozadine, prijelomi). Podešavanje postavki stranice (margine, zaglavlja, podnožja), te prilagodba za ispis (ispisivanje dokumenata, uređivanje izgleda stranice za ispis, pregled dokumenta prije ispisa).

c) Izrada grafikona - kreiranje grafikona, promjene podataka u grafikonu, formatiranje grafikona, tipovi grafikona

Laboratorijske vježbe - MS Excel:

  1. Rad s formulama, funkcijama i listama u MS Excelu (2 sata)

Rad s formulama - operatori u formulama, adrese u formulama, vrste formula, unos formula, prikaz pogrešaka u formulama. Funkcije - naredba AutoSum, alat Function Wizard, kategorije funkcija, argumenti funkcija (adrese ćelija, konstante, povratne vrijednosti drugih funkcija). Relativno i apsolutno adresiranje - učinak kod kopiranja formula.

Liste podataka u MS Excelu - sortiranje i filtriranje liste, sumiranje podataka u listi (subtotals), lookup funkcije (lookup, vlookup, hlookup, match, index).

Ishodi učenja – Osnove rada s OS-om Windows i tablični proračuni:

  • Poznavati osnovne koncepte rada na računalu.
  • Koristiti osnovne aplikacije unutar OS-a za manipulaciju s datotekama i direktorijima i rad u lokalnoj mreži.
  • Koristiti mogućnosti MS Excel alata za uređivanje dokumenata.
  • Poznavati i primijeniti principe pisanja i kopiranja formula u MS Excelu.
  • Koristiti osnovne računske funkcije ugrađene u MS Excel.
  • Izraditi grafikone za vizualizaciju tabličnih podataka.
  • Koristiti naredbe i funkcije MS Excela za pretraživanje i sortiranje podatkovnih listi.
  • Razumjeti mogućnosti korištenja MS Excela za prikaz i pohranu strukturiranih podataka.

Auditorne vježbe – MS Access:

  1. MS Access (2 sata)

Upoznavanje s aplikacijom. Objekti MS Access baze podataka. Kreiranje baze podataka i tablica. Tipovi polja. Uvoz podataka. Ključevi. Povezivanje tablica. Indeksi. Dohvaćanje podataka kroz upite. Izrada upita u grafičkom sučelju. Izrada formi. Upiti kao izvori podataka za forme. Unos podataka u bazu pomoću formi. Izrada izvješća. Upiti kao izvori podataka za izvješća. Switchboard kao sučelje aplikacije.

Laboratorijske vježbe – MS Access:

1. MS Access – osnove (2 sata)

Kreiranje baze podataka i tablica. Tipovi polja. Uvoz podataka u tablice iz vanjskih datoteka. Povezivanje tablica s vanjskim datotekama. Ključevi – primarni i jedinstveni. Povezivanje tablica pomoću relacija. Indeksi.

2. MS Access – upiti i jednostavne forme (2 sata)

Izrada upita u grafičkom sučelju (design view). Pokretanje upita. Pohrana kreiranih upita. Unakrsni upiti. Kreiranje formi za prikaz i unos podataka.

3. MS Access – naprednije forme (4 sata)

Korištenje tablica i upita kao izvora podataka za naprednije forme. Izrada formi s podformama. Prikazivanje podataka u obliku padajućih listi. Ručno uređivanje formi generiranih korištenjem čarobnjaka. Dodavanje sumarnih polja na forme.

4. MS Access – izrada izvješća i osnovni elementi za izradu korisničkog sučelja (2 sata)

Kreiranje izvješća. Korištenje tablica i upita kao izvora podataka za izvješća. Korištenje switchboard formi za ubrzanu izgradnju osnovnog grafičkog sučelja aplikacije (GUI).

5. MS Access – dodatni elementi za izradu korisničkog sučelja (2 sata)

Izrada formi s padajućim izbornicima, gumbima i drugim elementima potrebnim za oblikovanje funkcionalnog korisničkog sučelja aplikacije. Pridruživanje akcija pojedinim elementima sučelja.

Ishodi učenja – MS Access:

  • Razumjeti prednosti baze podataka nad tabličnim kalkulatorom kod prikazivanja i pohrane složenih i međusobno povezanih strukturiranih podataka.
  • Koristiti mogućnosti MS Accessa za kreiranje relacijske baze podataka.
  • Koristiti MS Access alate za vizualno oblikovanje upita, formi, izvješća i sučelja.
  • Primijeniti mogućnosti MS Access alata za izradu jednostavnijih aplikativnih rješenja temeljenih na bazama podataka.

 

Auditorne vježbe – Uvod u programiranje:

  1. Uvod u programiranje (2 sata)

Pristup rješavanju realnih problema pomoću računala - dekompozicija (raščlamba) realnih problema na elemente rješive u proceduralnim programskim jezicima. Algoritamski opis raščlanjenih problema. Pretvaranje algoritma u programski kôd. Elementi programskih jezika na primjeru jezika Python.

Osnovne programske strukture - o snovne programske strukture za kontrolu tijeka programa – sekvence, selekcije, iteracije. Prikaz podataka u programu – varijable, konstante, strukturirani prikaz podataka (liste).

Laboratorijske vježbe – Uvod u programiranje:

1. Python razvojno okruženje (2 sata)

Upoznavanje s razvojnim okruženjem Python. Osnovna struktura Python programa. Izrada programa za elementarni prikaz i unos podataka – interakcija s krajnjim korisnikom.

2. Rješavanje elementarnih problemskih primjera (4 sata)

Jednostavni zadaci na kojima se vježbaju osnovne naredbe, te podatkovne i kontrolne strukture jezika Python – od opisno zadanog problema, preko raščlambe i algoritamskog opisa problema, do programskog kôda kojim se realizira algoritam.

3. Izrada elementarnih aplikacija za rad s podacima iz strukturiranih tekstualnih datoteka (4 sata)

Izrada konzolnih Python aplikacija koja će se povezati na strukturiranu tekstualnu datoteku (CSV format), dohvatiti željene podatke, pretvarati ih u oblik pogodan za obradu i prikazati ih na ekranu u tabelarnom obliku. Elementarno pretraživanje učitanih podataka. Zapisivanje podataka u CSV formatu.

Ishodi učenja – Uvod u programiranje:

  • Razumjeti principe raščlambe realnih problema na elemente rješive u proceduralnim programskim jezicima.
  • Razlikovati ulogu temeljnih programskih struktura.
  • Oblikovati algoritamske opise realnih problema na razini pseudokoda i/ili blok dijagrama.
  • Pretvoriti algoritamski opis problema u programski kod na primjeru jezika Python.
  • Poznavati temeljne strukture za prikaz podataka u programu – varijable, konstante, liste.
  • Implementirati temeljne programske strukture, podatkovne strukture i naredbe programskog jezika na primjeru jezika Python.
  • Primijeniti osnovne mogućnosti programskog jezika Python za izradu aplikativnih rješenja koja kao izvor podataka koriste strukturirane tekstualne datoteke.

Zadnji puta izmijenjeno: Četvrtak, 20. Rujan 2018., 15:10